CAREVI BUDUĆNOSTI BIT ĆE CAREVI UMA

Harvardski profesor Howard Gardner svima nam je postao poznat prije tridesetak godina kad je u knjizi Frames of Mind: The Theory od Mulitple Intelligences ustvrdio da su IQ testovi ograničeni i nedovoljni za ispitivanje nečije inteligencije jer ispituju samo jednu inteligenciju (matematičko-logičku), a zanemaruju ostale različite inteligencije i darovitosti koje leže u svakome čovjeku, a rastu onoliko koliko ih njeguje i razvija.

Polazna je pretpostavka njegove teorije višestrukih inteligencija da je svako dijete u nečemu darovito te da bi školske sisteme trebalo reformirati tako da potiču potencijale koje djeca nose u sebi.

Prije deset godina izašla je još jedna revolucionarna Gardnerova knjiga: Five Minds for the Future. U predgovoru piše da je namijenjena poslovnim ljudima. U njoj, polazeći od vizionarske Churchillove izreke da će carevi budućnosti biti carevi uma, identificira pet tipova umova koji će vladati 21. stoljećem. To su: um discipline, sintetizirajući, kreativni, obzirni i etički um.

Gardner:  ” Svijet budućnosti, s raširenim internetom, pretraživačima, robotima i drugim elektroničkim izvorima, iziskivat će kapacitete koji su dosad bili samo mogućnosti. Moramo početi razvijati nove načine razmišljanja kako bismo se snalazili u tom novom svijetu“.

1. UM DISCIPLINE – Važno je da čovjek ima solidno temeljno i opće obrazovanje iz historije, nauke i umjetnosti…, ali još je važnije da uz to bude specijaliziran za jednu disciplinu, profesiju, zvanje ili vještinu . Svaka disciplina ima vlastite načine na koje proučava ideje, vlastiti rječnik, vlastite koncepte koje treba razumjeti, drukčiji način kojim dolaziš do onoga što znaš i to prezentiraš (… za učenje matematike treba naučiti razmišljati kao matematičar…) da se možeš fokusirati na ono što radiš.

Kako razvijati um discipline?

Kažu da je potrebno 10.000 sati skoncentriranog rada da bi čovjek postao ekspert u nečemu. Ali ni to nije dovoljno. Informacija sama po sebi nije postignuće, ona je tek blok za gradnju razumijevanja i daljih znanja i zato se treba družiti s ekspertima, promatrati ih na djelu, razgovarati s njima, učiti od njih kako bi se ušlo u disciplinu kojom želimo ovladati.

Četiri su koraka za razvijanje uma discipline:

– prepoznaj teme, koncepte koji su stvarno važni u disciplini kojom se baviš
– zadrži se na tome što je važno, proučavaj, proširuj, produbljuj
ispitaj to s raznih strana, iz svih uglova da tvoja slika bude cjelovita
– primjenjuj to razumijevanje za rješavanje problema u raznim uvjetima.

2. SINTETIZIRAJUĆI UM – sposoban je pronaći smisao u nepovezanim informacijama koje prima iz najrazličitih izvora i područja, uspješno ih povezuje, objektivno ih procjenjuje i spaja tako da to ima smisla i njemu i drugima.

Kako razvijati sintetizirajući um?

Oni koji ne znaju sintetizirati gube se u moru pojedinačnih informacija, nisu u stanju vidjeti velike slike. Sintetičko je razmišljanje vještina bez koje je nemoguće biti vođa i rukovoditelj. Sintetizirajući um razvijaš zapisujući ideje koje ti se svide da ih poslije možeš pronaći i spajati, praveći sinteze, taksonomije, teorije, uočavajući algoritme i složene koncepte. Zvuči komplicirano? OK, onda može i ovako: sastavljaj pravila i aforizme, smišljaj moćne metafore, analogije, slike, teme…, koncepturaliziraj misao neverbalno: skicom, grafičkim prikazom… Sintetizirajućumisao primjenjujemo kad se pripremamo za ispite, pravimo šalabahtere, organiziramo bilješke tako da su korisne i nama i drugima.

3. KREATIVNI UM – otkriva i pojašnjava stvarajući nove ideje, rješava nove i starim načinima nerješive probleme, postavlja nova pitanja, dolazi do neočekivanih odgovora. ..

Kako razvijati kreativni um?

Svaki dan probaj nešto novo, igraj se. Promatraj, čudi se i otkrivaj, postavljaj vlastita pitanja, razmišljaj drukčije od uobičajenoga načina. Kreni od tuđe ideje pa je rastegni, sažmi, osuši, zamrzni, odmrzni, sabij, prosij, rastavi, presloži, recikliraj, proširi, suzi… Osmišljavaj samostalne projekte (ne radi samo ono što ti kažu da moraš), osimisli neki svoj proizvod, rješenje, pokreni neku vlastitu inicijativu.Neobično je važno danas znati kreativno misliti: one koji ne znaju kreativno razmišljati zamijenit će računala.

Ohrabriti kreativnu misao najvažniji je posao današnjega učitelja jer je to način razmišljanja najpotrebniji u životu. Prepoznati, poticati, osnaživati učeničke različite talente – to je budućnost, ideja napredne škole.

4. OBZIRNI UM – način razmišljanja koji poštuje različitost, nastoji razumjeti druge, surađivati s njima, prilagođavati se, razmjenjivati ideje i od njih učiti.

Kako razvijati obzirni um?

Sprijateljuj se i uči od ljudi koji nisu iz tvoga kruga, koji su posve drukčiji od tebe. Uključuj se u različita društva. Obzirni se um razvija saradničkim radom u razredu, s mentorom, stručnjakom bilo koje vrste, drugim ljudima. Cijeni i svoju i tuđu različitost i posebnost, tuđe vrijeme, tuđi trud, tuđe ideje… Obzirni umovi puni su razumijevanja i poštovanja prema razlikama među ljudima i kulturama.Ko ne poštuje druge, ni drugi njega neće poštovati.

5. ETIČKI UM – smišlja kako raditi nešto veće od nas samih i naših uskih interesa, iznad sebičnosti. Etički um osjeća odgovornost prema zajednici, zajedničkom dobru, suživotu, zajedničkomu planetu.

Kako razvijati etički um?

Dijeljenjem, organiziranjem, sudjelovanjem, preuzimanjem odgovornosti: dijeljenjem znanja, ideja, uradaka, dijeljenjem na društvenim mrežama… ; organiziranjem akcija za opće dobro ili uključivanjem u njih; preuzimanjem odgovornosti za ono na što možemo utjecati. Globalno razmišljaj i djeluj lokalno. Nesebično.

Autor:Dinka Jurčić

Odabrala: Azra Pandur