UČENICIMA JE POTREBAN SRETAN UČITELJ
Ako ste prosvjetar, neko ko obrazuje mlade ljude, vaša odgovornost broj jedan je biti pred njima najbolja verzija sebe, a to znači da vam raspoloženje i motivacija budu na visokom nivou.
Vrijeme u kojem živimo obiluje informacijama svake vrste koje nas zapljuskuju sa svih strana.
I uprkos “osjećaju” virtuelne povezanosti sa mnoštvom tekućih događaja, lako nam se može desiti da u svemu tome izgubimo energiju i da budemo umorni praktično ni od čega vrijednog.
Nastojeći da budemo u toku svega gubimo nit koju čini naša kreativna energija. Telefoni su prečesto u našim rukama i gotovo automatizirano pogledavamo na facebook postove, statuse, lajkove. Sve to odnosi našu najbolju radnu energiju koju bismo mogli upotrijebiti za nešto vrijedno truda. Čak se stvara i jedna vrsta ovisnosti koja se neprimjetno uvukla u naš život.
Ovisnost ima svoju biohemijsku strukturu u našem organizmu. Naime svaka radnja koju učinimo, svaka uzbudljiva situacija stvara određenu hemijsku tvar u našem tijelu. Ovisno o vrsti nadražaja, u našem tijelu nastaju, generišu se, hormoni zadovoljstva ili hormoni stresa.
Prijatne situacije, događaji, vijesti u tijelu stvaraju dopamin ili tkzv. hormon sreće.
I zaista povećana količina dopamina u tijelu uzrokovana lijepim događajima, blagotvorno djeluje na organizam.
Nasuprot tome, manjak dopamina stvara neraspoloženje, nemotiviranost
loš osjećaj, težu koncentraciju.
A ako smo izloženi stresnim događajima, neprilikama itd. u tijelu se stvara tkzv. hormon stresa – kortizol. Dolazi do njegovog povećanja što se odražava na raspoloženje.
Kada gledate vijesti prepune uznemirujućih informacija, kada čitate uvredljive komentare o nečemu što volite, kada slušate katastrofična predviđanja raznih današnjih proroka koji čitaju budućnost (koja je u pravilu loša) vaše tijelo reaguje biohemijskom reakcijom stvaranja hormona stresa.
I premda su hormoni stresa važni za naš opstanak jer oni potiču organizam na djelovanje, prečesta i preintezivna izloženost negativnim poticajima, stvara višak tih hormona na račun imunološkog sistema, koji tada svoju funkciju zaštite organizma svodi na minimum, tj. na nivo koji organizam dovodi u veću izloženost spoljašnjim agensima koji mogu narušiti zdravlje organizma.
Moderan stil života nameće mnoga ponašanja koja nisu nužno dobra za nas i pravo je umijeće naći ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Ako išta možete učiniti za sebe, odmah, sada, to je – da smanjite izloženost informacijama koje vam nisu potrebne, trivijalnim, tragičnim, bespotrebnim informacijama, koje na nevidljiv način utječu na naše raspoloženje i zdravlje.
Ako ste prosvjetar, neko ko obrazuje mlade ljude, vaša odgovornost broj jedan je biti pred njima najbolja verzija sebe, a to znači da vam raspoloženje i motivacija budu na visokom nivou.
Postići taj nivo i nije tako teško ako mudro odaberemo i budemo selektivniji u pogledu onoga čemu dopuštamo da ulazi u našu glavu.
autor:
Miro Pandur edukator
Pogledajte još: